Vranje


grb_vranjeAdministrativni, kulturni, ekonomski i obrazovni centar regiona je grad Vranje. Vranje po svom prostranstvu (860m2) i po broju stanovnika (86.950 stanovnika)  je najveća opština u regionu i jedna od većih u Srbiji. Nalazi se u središtu komunikacionih pravaca (koridor E-10), koji predstavljaju saobraćajne arterije od  izuzetnog međunarodnog značaja. Na tri kilometra od grada prolaze autoput i železnička pruga Budimpešta – Beograd – Skoplje - Atina, koji povezuju Srbiju sa susednom Makedonijom, a tako i srednju Evropu sa Balkanom.
Udaljenost Vranja od glavnih privrednih centara u zemlji i neposrednom okruženju je:


- Beograd - 347km
- Priština - 115km
- Niš - 120km
- Skoplje - 91km
- Solun - 354km.

Granični prelazi sa Makedonijom nalaze se na 35km (Prohor Pčinjski) i 48km (Čukarka), a sa Bugarskom 74km (Strezimirovce) i 115km (Ribarce) udaljenosti od Vranja, opštine sa statusom grada i administrativnim centrom ovog regiona.

Nema pouzdanih podataka kada i gde je formirano naselje na čijim temeljima je iznikao grad Vranje. Pretpostavka je da se to dogodilo u vreme Trakolira ( Rimljana), Vizantije( Grka) ili Slovena koji su ove prostore naselili u VI i VII veku. Izvesno je da je ovo: izuzetno važno geostrateško područje na kome su se od pamtiveka ukrštali putevi tako da je „najlakši put ka jednome i ka drugome, osvajače vodio preko vranjskog pomoravlja“.

Prvi pisani trag o Vranju, još u XI veku , ostavila je Ana Komnina, grkinja carkog roda. Pišući o vladavini svoga oca Aleksija Komnina, ona u knjizi „Aleksijada“ kaže da je raški župan Vukan, 1093. godine, u svom osvajačkom pohodu, stigao u Vranje i osvojio ga.

Vranje-centar-fontanaDanas, Vranje je moderan živopisan grad sa mnoštvo detalja koji se ne mogu sresti u drugim delovima Srbije. Mnogi ga nazivaju žuto cveće a poznat je i po svom melosu, folkloru, trubačima i pesmama. Naime, nadaleko je čuven vranjski čoček a pesme ovog kraja pevali su mnogi pevači ali samo se proslavio vranjanac Staniša Stošić koji je mnoge ostavljao bez daha pesmama: Lela Vranjanka, Zbog tebe mome ubava, ... Neke od pesama našle su svoje mesto i u Mokranjčevim „Rukovetima“.Bora-Stankovic

Vranjski melos je nadaleko čuven. Njega je u Beograd, putem svojih drama naročito svoje „Koštane“ i romana „Nečista krv „ odneo poznati vranjanac Bora Stanković. Veliki pesnik mladosti, ljubavi, prolaznosti života i ljudske tragike, privržen realističkim tradicijama, sevdahu juga i slikama iz detinjstva najviše je pisao o svom gradu na prekretnici između turskog i novog doba.

justinPored Bore Stankovića slavu Vranja pronosili su i: Otac Justin Popović profesor bogoslovije, urednik časopisa Hrišćanska misao, monah i prevodilac bogoslovsko asketske i svetootačke literature, Jovan Hadži-Vasiljević sa preko 200 naučnih radova, Đorđe Tasić jedan od najvećih teoretičara pravne nauke sa delom od preko 200 knjiga i Milan Vlajinac čiji naučni opus čini oko 30 dela i rasprava iz  oblasti poljoprivrede kojoj je dao neizmeran doprinos.

bakijaSpecifičnost Vranja su i trubački orkestri. Svirajući za dušu oni pronose vranjski sevdah ne samo u Srbiji već i u inostranstvu stvarajući brend juga Srbije.. Inače, duvački orkestri učestvuju na dragačevskom saboru trubača u Guči od 1963. godine i doneli su do sada u Vranje ukupno 86 priznanja. Tako je 2009. godine orkestar Bakije Bakića na čijem čelu je Ekrem Mamutović osvojio nagradu za najbolji orkestar. Najpoznatiji trubac sa ovih prostora je Bakija Bakić.


 
March 2024 April 2024
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Javni konkursi


Kursna lista

Novi događaji

Trenutno nema predstojećih događaja.